Jednake mogućnosti - Društvena uključenost - Antidiskriminacija - Ljudska prava - Kultura

Porodični odnosi

PORODIČNI ZAKON

("Sl. glasnik RS", br. 18/2005)

 

Drugi deo

BRAK  I  SKLAPANjE BRAKA

Smetnje za sklapanje braka

Nesposobnost za rasuđivanje

 

Član 18

Brak ne može sklopiti lice koje je nesposobno za rasuđivanje.

Ništavost braka

Nesposobnost za rasuđivanje

Član 34

(1) Brak je ništav ako ga je sklopilo lice nesposobno za rasuđivanje.

(2) Ako lice iz stava 1 ovog člana naknadno postane sposobno za rasuđivanje, brak je rušljiv.

Produženje roditeljskog prava

Kada se roditeljsko pravo produžava

Član 85

Roditeljsko pravo se može produžiti i posle punoletstva deteta ako je dete zbog bolesti ili smetnji u psiho-fizičkom razvoju nesposobno da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava odnosno interesa ili ako svojim postupcima ugrožava sopstvena prava i interese.

 

Kada prestaje produženo roditeljsko pravo

Član 86

Produženo roditeljsko pravo može da prestane kada prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo bilo produženo.

Peti deo

 

HRANITELjSTVO

I ZASNIVANjE HRANITELjSTVA

 

Opšta podobnost hranjenika

Interes hranjenika

Član 111

Hraniteljstvo se može zasnovati ako je to u najboljem interesu deteta.

Maloletstvo hranjenika

Član 112

(1) Hraniteljstvo se može zasnovati samo ako je dete maloletno.

(2) Zasnovano hraniteljstvo može se produžiti i posle navršenih 18 godina života hranjenika, ako dete ima smetnju u psiho-fizičkom razvoju i ako je nesposobno da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava.

 

Porodični status hranjenika

Član 113

(1) Hraniteljstvo se može zasnovati ako je dete bez roditeljskog staranja.

(2) Hraniteljstvo se može zasnovati i ako je dete pod roditeljskim staranjem, ali ima smetnje u psiho-fizičkom razvoju ili je dete sa poremećajem u ponašanju.

(3) Detetom bez roditeljskog staranja u smislu ovog zakona smatra se: dete koje nema žive roditelje, dete čiji su roditelji nepoznati ili je nepoznato njihovo boravište, dete čiji su roditelji potpuno lišeni roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti, dete čiji roditelji još nisu stekli poslovnu sposobnost, dete čiji su roditelji lišeni prava na čuvanje i podizanje odnosno vaspitavanje deteta i dete čiji se roditelji ne staraju o detetu ili se staraju o detetu na neodgovarajući način.

(4) Kada su hranjenici braća i sestre, po pravilu se hraniteljstvo zasniva sa istim hraniteljem.

Sedmi deo

IZDRŽAVANjE

 

I  IZDRŽAVANjE SUPRUŽNIKA

 

Ko ima pravo na izdržavanje

Član 151

(1) Supružnik koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, ima pravo na izdržavanje od drugog supružnika srazmerno njegovim mogućnostima.

(2) Nema pravo na izdržavanje supružnik koji je u vreme sklapanja ništavog ili rušljivog braka znao za uzrok ništavosti odnosno rušljivosti.

(3) Nema pravo na izdržavanje supružnik ako bi prihvatanje njegovog zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika.

 

II IZDRŽAVANjE VANBRAČNOG PARTNERA

Ko ima pravo na izdržavanje

Član 152

(1) Vanbračni partner koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, ima pravo na izdržavanje od drugog vanbračnog partnera srazmerno njegovim mogućnostima.

(2) Na izdržavanje vanbračnog partnera shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o izdržavanju supružnika.

 

IV IZDRŽAVANjE DETETA, RODITELjA I DRUGIH SRODNIKA

Izdržavanje punoletnog deteta

Član 155

(1) Punoletno dete koje je nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za izdržavanje, ima pravo na izdržavanje od roditelja sve dok takvo stanje traje.

(2) Punoletno dete koje se redovno školuje ima pravo na izdržavanje od roditelja srazmerno njihovim mogućnostima, a najkasnije do navršene 26. godine života.

(3) Punoletno dete u smislu st. 1 i 2 ovog člana ima pravo na izdržavanje od krvnih srodnika u pravoj ushodnoj liniji srazmerno njihovim mogućnostima ako roditelji nisu živi ili ako nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje.

(4) Nema pravo na izdržavanje punoletno dete ako bi prihvatanje njegovog zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za roditelje odnosno druge krvne srodnike.

Izdržavanje roditelja

Član 156

(1) Roditelj koji je nesposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za izdržavanje, ima pravo na izdržavanje od punoletnog deteta ili drugog krvnog srodnika u pravoj nishodnoj liniji, odnosno od maloletnog deteta koje stiče zaradu ili ima prihode od imovine, srazmerno njegovim mogućnostima.

(2) Nema pravo na izdržavanje roditelj ako bi prihvatanje njegovog zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za dete odnosno drugog krvnog srodnika.

Izdržavanje tazbinskih srodnika

Član 159

(1) Maloletni pastorak ima pravo na izdržavanje od maćehe odnosno očuha.

(2) Nema pravo na izdržavanje maloletni pastorak ako je brak između roditelja i maćehe odnosno očuha prestao poništenjem ili razvodom.

(3) Maćeha odnosno očuh koji su nesposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje, imaju pravo na izdržavanje od punoletnog pastorka srazmerno njegovim mogućnostima.

(4) Nemaju pravo na izdržavanje maćeha odnosno očuh ako bi prihvatanje zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za pastorka.

Tužba za poništenje rušljivog braka (nesposobnost za rasuđivanje)

Član 217

Supružnik koji nije bio sposoban za rasuđivanje u trenutku sklapanja braka, a naknadno postane sposoban za rasuđivanje, može podneti tužbu za poništenje braka u roku od godinu dana od dana prestanka nesposobnosti za rasuđivanje, odnosno od dana pravnosnažnosti sudske odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.

Naslednici i staratelj

Član 218

(1) Pravo na tužbu za poništenje braka ne prelazi na naslednike supružnika.

(2) Naslednici supružnika mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za poništenje braka.

(3) Staratelj maloletnog ili poslovno nesposobnog supružnika može podneti tužbu za poništenje braka samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.

Član 220

(1) Pravo na tužbu za razvod braka ne prelazi na naslednike supružnika.

(2) Naslednici supružnika mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za razvod braka.

(3) Naslednici supružnika koji su pokrenuli bračni spor predlogom za sporazumni razvod braka mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za razvod braka.

(4) Staratelj poslovno nesposobnog supružnika može podneti tužbu za razvod braka samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.

   

Kada se sprovodi posredovanje

Član 230

(1) Posredovanje se redovno sprovodi uz postupak u bračnom sporu koji je pokrenut tužbom jednog od supružnika.

(2) Posredovanje u bračnom sporu se ne sprovodi:

1. ako jedan od supružnika ne pristane na posredovanje;

2. ako je jedan od supružnika nesposoban za rasuđivanje;

3. ako je boravište jednog od supružnika nepoznato;

4. ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.

Naslednici i staratelj tužioca

Član 254

(1) Pravo na tužbu u sporu o materinstvu i očinstvu ne prelazi na naslednike.

(2) Naslednici tužioca mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za utvrđivanje ili osporavanje materinstva ili očinstva, odnosno radi poništenja priznanja očinstva.

(3) Staratelj maloletnog ili poslovno nesposobnog tužioca može podneti tužbu u sporu o materinstvu i očinstvu samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.

Prijavite se
Korisničko ime
Šifra